Tko pali europske gradove?

Posljednje subote u listopadu u berlinskom Prenzlauer Bergu letjele su boce, pirotehnika i jaja, a na frankfurtskoj trgovačkoj ulici Zeil pljačkale su se trgovine. Val prosvjeda mladih koji je krenuo iz Francuske stigao je u Njemačku, a za njim i neredi mladih. Pitanje tko dolijeva ulje na vatru posve je opravdano. Samo što odgovor nije onako jednostavan kako bi mnogi željeli.

Kratko podsjećanje nije na odmet, jer se val širio brzo. Kao što su pokazale ranije analize Innohuba, račun je već na pariškim ulicama stigao poduzetnicima. U Francuskoj je pokret srednjoškolaca rastao tjednima kad su se 17. listopada prosvjedi protiv troškova života i lošeg stanja škola oteli kontroli diljem zemlje. U Limogesu su maskirani prosvjednici zapalili 143 godine staru gradsku vijećnicu, a prema riječima premijera Sébastiena Lecornua u cijeloj je zemlji uhićeno 1.200 ljudi. Tjedan dana kasnije u talijanskim su gradovima letjele boce i kamenje, a policija je u osam gradova kratkotrajno privela 371 osobu, od toga 110 maloljetnika. U Haagu su trgovci izloge zabili daskama unaprijed, dok su skupinama za razmjenu poruka kružili pozivi na prosvjed Gen Z, dijelom i na izgrede i vandalizam, a neki su trgovci dobili prijetnje.

U Njemačkoj je inicijativa Gen Z regelt za 31. listopada pozvala na mirne prosvjede u tridesetak gradova. Prema policiji na ulicama je bilo više od 65.000 ljudi, prema organizatorima stotinjak tisuća, a zahtjevi su se odnosili na financiranje škola, troškove života i klimu te na protivljenje obveznom vojnom roku. Dan je uglavnom protekao mirno. Večer nije. U Berlinu je večernja povorka, odvojena od mirnog prosvjeda kod Brandenburških vrata, krenula s Rosenthaler Platza prema Prenzlauer Bergu, a organizatori prosvjeda kod Brandenburških vrata poručili su da za večernju povorku ne odgovaraju. Policija je procijenila da je u povorci bilo oko 3.500 ljudi, iako ih se očekivalo 500. Iz povorke su bacane boce i pirotehnika, prema obližnjim trgovinama kamenje i jaja, a 27 policajaca lakše je ozlijeđeno. U Frankfurtu je ozlijeđeno više od stotinu policajaca, a 54 uhićena osumnjičenika imala su između 13 i 29 godina. Prema novinskoj agenciji dpa u cijeloj je zemlji bilo najmanje 250 uhićenja.

Berlinski slučaj ima jedan detalj koji zaslužuje pozornost. Prema gradskoj upravi za unutarnje poslove, na prosvjede su mobilizirali i lijevi ekstremisti i akteri takozvanog ekstremizma povezanog s inozemstvom (auslandsbezogener Extremismus), a cilj je vjerojatno bio preoteti prosvjede i radikalizirati ih. Savezni ured za zaštitu ustava upozorio je na isto: priključiti bi se mogli dijelovi lijeve ekstremističke scene i pojedine skupine ekstremizma povezanog s inozemstvom. Njemački izraz označava ekstremističke skupine koje djeluju u Njemačkoj, a korijene imaju u stranim sukobima, među ostalim na Bliskom istoku. To je ozbiljno upozorenje, ali nije tvrdnja da neka strana država upravlja berlinskim ulicama.

Što se onda zna o stranom uplitanju? Više nego što mnogi misle. Francusko ministarstvo vanjskih poslova 7. listopada pozvalo je na razgovor iranskog veleposlanika jer su se sa službenih računa iranskog ministarstva vanjskih poslova širili lažni sadržaji o srednjoškolskom pokretu; Pariz je takve sadržaje nazvao potpuno neprihvatljivima. Europska mreža organizacija civilnog društva Alliance4Europe pregledala je više od 547.000 objava na devet jezika. Prema njezinim nalazima ruska mreža Pravda objavila je o francuskim nemirima 1.018 članaka na 28 internetskih stranica, a botovska mreža povezana s operacijom Doppelgänger poslala je 639 koordiniranih poruka na francuskom, njemačkom, engleskom i poljskom. U šest tjedana prije 17. listopada zabilježeno je oko 7,4 milijuna pregleda. Jedan od slogana te mreže otkriva cilj: svaki euro poslan u Kijev ukraden je iz našeg zajedničkog blagostanja.

Moskva nije stvorila frustraciju mladih, ali čini sve da se ta frustracija okrene protiv Ukrajine i Europske unije.

Jednako je važno reći što se ne zna. Predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da nema dokaza o stranom uplitanju u same događaje, iako je nakon njih bilo manipulacije informacijama. Alliance4Europe dolazi do istog zaključka: prosvjedi su nastali u Francuskoj i nije pronađen dokaz o stranom pokretaču. Neimenovani dužnosnik EU-a rekao je Euronewsu da EU nema informacija ni čvrstu potvrdu da iza događaja stoji strana manipulacija informacijama, a prema Financial Timesu regulatori EU-a ispituju moguće rusko, iransko i alžirsko djelovanje na mreži. To je sumnja, a ne utvrđena činjenica. Kad je riječ o Njemačkoj, javnosti zasad nisu predočeni službeni podaci da je nasilje u Berlinu ili Frankfurtu organizirala strana država. Otvoreno je pitanje tko je širio pozive na okupljanje i s kojih računa. To trebaju utvrditi sigurnosne službe, a ne kolumnist nagađanjem.

Iz toga proizlaze dvije pogreške koje Europa mora izbjeći. Prva je naivnost. Kremaljski scenarij godinama je isti: pukotine ne izmišlja, nego ih traži i u njih zabija klin, a njegove su poruke na njemačkom i poljskom kružile tjednima prije nego što je u Frankfurtu razbijen prvi prozor. Druga je pogreška zgodan žrtveni jarac. Ako se svaki kamen pripiše Moskvi, političari se lako izvuku. U srži prosvjeda su cijene, stanovanje, plaće i javne usluge koje propadaju, a to su stvarne brige. Isto vrijedi i za raspravu o podrijetlu izgrednika. Hessenski ministar unutarnjih poslova Roman Poseck opisao je nasilnu skupinu kao pretežno migrantskog podrijetla, ali prema dpa-u većina uhićenih u Frankfurtu bili su njemački državljani. Nijedan od tih podataka ne opravdava stigmatiziranje cijele skupine stanovništva, jer zločin uvijek pripada počinitelju.

Račun u svakom slučaju plaća poduzetnik. Na frankfurtskom Zeilu opljačkano je pet trgovina, u Berlinu je kamenje letjelo prema kvartovskim trgovinama, a u Haagu su šperploče osvanule na izlozima i prije nego što se išta dogodilo. Nizozemske gospodarske udruge VNO-NCW i MKB-Nederland nazvale su taj prizor duboko žalosnim. Malo koji vlasnik male trgovine u prizemlju ima odjel za komunikacije ili pričuvni fond. Većina ima franšizu na polici osiguranja, izgubljene večernje kupce i pitanje hoće li se ljudi usuditi vratiti u središte grada. Upravo na takvim trgovinama počiva živost grada, a ona je iznenađujuće krhka.

Što onda učiniti? Prvo, mirni prosvjed i nasilje treba jasno razdvojiti: mirni prosvjed pravo je koje se štiti, a nasilje kazneno djelo koje mora pratiti brza presuda. Kao drugo, Akt o digitalnim uslugama EU-a mora se primijeniti punom snagom, jer platforme sve češće pišu stvarnost. Platforme moraju odmah zaustaviti koordinirano neautentično širenje sadržaja, a Komisija ne smije čekati da rizik postane sistemski. Sposobnost prepoznavanja stranog digitalnog uplitanja kakvu ima francuski Viginum potrebna je svakoj državi članici i zajedničkoj slici stanja. Kao treće, brige mladih oko stanovanja, škola i cijena treba shvatiti ozbiljno, a odgovor leži u konkurentnosti, jedinstvenom tržištu koje funkcionira i uklanjanju prepreka stanogradnji. Subvencijama se to ne rješava.

O Ukrajini treba govoriti otvoreno, jer upravo preko nje Kremlj pokušava preusmjeriti frustraciju mladih. Tvrdnja da se potpora Ukrajini oduzima mladima priča je koju moskovske mreže marljivo šire. Stvarnost je upravo obrnuta. Ukrajina brani slobodu i sigurnost cijele Europe, pa i onih mladih Berlinčana i Parižana koji danas traže bolju budućnost za sebe. Zato potpora Ukrajini mora ostati snažna, vojno, gospodarski i politički. Ona je obrana budućnosti europskih mladih, jer bez sigurnosti nema ni rasta, ni ulaganja, ni radnih mjesta koja mladi s pravom traže. Vlastite teškoće Rusije ne oslobađaju Europu te odgovornosti, nego je povećavaju.

Ukrajinci sami pokazuju što je žilavost. U anketi Američke gospodarske komore u Ukrajini (AmCham Ukraine) i Citija objavljenoj u lipnju, 92 posto tvrtki članica koje su sudjelovale u anketi bilo je u punom pogonu usred rata punog opsega koji traje više od četiri godine, a 87 posto namjeravalo je ulaganja zadržati na istoj razini ili ih povećati. Svaki europski poduzetnik razumije što to traži kad projektili pogađaju infrastrukturu, a zaposlenici su pozvani u vojsku. Ukrajinski poduzetnici, vaša žilavost zaslužuje poštovanje cijele Europe. Na nogama držite svoju zemlju, a time i dio europske sigurnosti, i to ne biste smjeli činiti sami.

Gen Z regelt najavio je da će sudjelovati u novim prosvjedima otprilike tri tjedna nakon listopadskih. Tada ćemo vidjeti je li Europa naučila razlikovati stvarnu zabrinutost, ulično nasilje i strano raspirivanje. Ako nije, račun će ponovno platiti oni koji ujutro podižu roletu vlastite trgovine.

Izvori

• Francusko ministarstvo vanjskih poslova: Iran – Convocation de l’ambassadeur de la République islamique d’Iran (7. 10. 2026.) — Poziv iranskom veleposlaniku na razgovor zbog dezinformacija o srednjoškolskom pokretu
• Alliance4Europe: EU Unrest Report – How France’s October 2026 protests were manipulated, then retold abroad (10/2026) — Brojke o mrežama Pravda i Doppelgänger, zaključak o domaćem podrijetlu prosvjeda
• Euronews: No evidence foreign powers sparked Europe’s riots, but they exploited them (21. 10. 2026.) — Izjave Macrona, Komisije i talijanskog ministra obrane
• Il Sole 24 Ore / Financial Times: EU investigates pro-Russian disinformation linked to street protests (21. 10. 2026.) — Istraga regulatora EU-a, osumnjičeni Rusija, Iran i Alžir
• Euronews (njemačko izdanje): Gen-Z-Proteste in Berlin – Radikale Gruppen übernehmen (31. 10. 2026.) — Berlinska povorka, broj sudionika i procjena uprave za unutarnje poslove
• Stuttgarter Nachrichten: Bilanz einer Krawallnacht (1. 11. 2026.) — 27 lakše ozlijeđenih policajaca u Berlinu, novi prosvjedi za tri tjedna
• dpa-AFX / ARIVA: Krawalle nach Jugend-Demos (1. 11. 2026.) — Broj sudionika, uhićeni u Frankfurtu i više od 250 uhićenja u cijeloj zemlji
• Euronews: Wages vs prices – the economic pressures behind Europe’s protests (19. 10. 2026.) — Ekonomski uzroci prosvjeda
• IamExpat: Shops in The Hague board up ahead of Gen Z protest on Saturday (30. 10. 2026.) — Zaštita trgovina u Haagu i pozivi u skupinama za razmjenu poruka
• NL Times: Interior minister: alarming messages about Gen Z riots in Dutch cities this weekend (30. 10. 2026.) — Komentar udruga VNO-NCW i MKB-Nederland, pozivi u skupinama za razmjenu poruka
• ZDFheute: Krawalle und Plünderungen überschatten “Gen Z regelt” (1. 11. 2026.) — Događaji u Frankfurtu, Kölnu i Berlinu, komentari vlasti
• Münchner Merkur / leinetal24: Verfassungsschutz warnt vor Linksextremisten (28. 10. 2026.) — Prethodno upozorenje Saveznog ureda za zaštitu ustava
• France 24: Yellow vests throw their weight behind mounting student protests (17. 10. 2026.) — Događaji u Francuskoj 17. 10., gradska vijećnica u Limogesu i uhićenja
• Euronews: Protests sweep across Europe (24. 10. 2026.) — Privođenja u Italiji i maloljetnici
• AmCham Ukraine: 92% operational, 87% investing – business confidence in Ukraine remains strong amid Russia’s war (23. 6. 2026.) — Anketa AmCham Ukrajine i Citija među tvrtkama članicama: poslovanje i planovi ulaganja tijekom rata