OMX Helsinki — S&P 500 — DAX — NASDAQ 100 — STOXX 600 — EUR/USD — EUR/SEK — BTC/USD — ETH/USD — Euribor 3 mj. — Euribor 12 mj. —
Tehnički stručnjaci prate AI vizualizaciju telekomunikacijske mreže u kontrolnoj sobi
Tehnologija i umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija u telekomima: novi val vrijednosti

Heidi Aalto AI 6 min čitanja
Podijeli članak

MWC 2026. pokazao je da sama mreža više ne stvara rast – prilika je u AI-ju, uređajima i sigurnosti.

Umjetna inteligencija je na Mobile World Congressu 2026. u Barceloni bila glavna tema svakog panela, ali poruka koja je ostala u zraku nije bila ona očekivana. Telekom i ICT industrija su glasno priznali da sama povezanost – dovoljna mreža, dovoljna brzina – više nije recept za rast. Vrijednost se sada traži na sasvim drugim mjestima: u monetizaciji mreže, automatizaciji, ekosustavu uređaja i, sve češće, u pitanjima povjerenja i sigurnosti.

Za poduzetnike i menadžere koji prate digitalnu transformaciju, ovo nije samo tehnička rasprava iz konferencijske dvorane. Radi se o promjeni pravila igre koja će odrediti tko će u sljedećih nekoliko godina zarađivati na povezanosti – i kako.

Zašto mreža sama više ne stvara vrijednost

Matija Ražem, glavni komercijalni direktor za telekomunikacije u Infobipu, jasno opisuje problem koji muči operatore širom Europe: dugo su bili fokusirani na backbone i core mrežu, dok su dodatne usluge – i velik dio novca koji iz njih proizlazi – otišle drugim igračima. Telekomi, kaže Ražem, umjetnu inteligenciju najviše koriste za interne procese i optimizaciju mreže, dok usluge koje korisnik stvarno osjeti u svakodnevnom životu često nastaju izvan klasičnog telekom okruženja.

Infobip se zato pozicionira kao komunikacijska kompanija koja gradi kanale i servise iznad telekom infrastrukture, ne kao dodatak operatoru nego kao zaseban sloj vrijednosti. Ražem naglašava da AI ne mora značiti manje ljudi – veći učinak i bolji rezultati dolaze prije svega kroz učinkovitost, ne kroz rezanje timova.

AI može donijeti vrijednost ne kroz smanjenje broja ljudi, nego kroz veću učinkovitost i bolje rezultate – prenosi stav Matije Ražema iz Infobipa.

Zanimljivo je koliko se u razgovoru naglašava europska tehnološka suverenost – od lokalnog čuvanja podataka do manje ovisnosti o globalnim platformama. Kad je riječ o monetizaciji, Infobip podsjeća da se na telekom kanalima već pokazalo kako se stvara novi prihod, od SMS-a do RCS-a, a dio buduće vrijednosti vidi u network API-jevima i 5G modelima.

Uređaji postaju ulaz u pametni dom, ne izolirani proizvod

Dok operatori traže novi model prihoda, proizvođači uređaja bore se s drugim problemom: zasićenim europskim tržištem na kojem je sve teže razlikovati se. Stefan Streit, CMO TCL Europe, opisuje strategiju koja cilja srednji i viši segment, osobito kroz napredne tehnologije zaslona.

Streit ističe promjenu u ponašanju korisnika – telefon ili tablet više se ne gleda kao izoliran proizvod, nego kao središte šireg pametnog kućnog ekosustava. Zato TCL gradi portfelj koji uz mobitele i tablete uključuje televizore, kućanske uređaje, klima-uređaje i pametne brave, gdje mobilni uređaj postaje daljinski upravljač za cijeli dom.

Za AI kod TCL-a vrijedi pravilo koje bi svaki poduzetnik trebao zapamtiti: tehnologija nije cilj, nego alat koji mora riješiti konkretan korisnički problem. Kao primjer, Streit izdvaja Next Paper zaslone koji smanjuju plavo svjetlo, rasterećuju oči i mogu pozitivno utjecati na san – mala, ali opipljiva korist koju korisnik odmah prepozna. Globalno tržište, dodaje, traži lokalizirane proizvode prilagođene pojedinim zemljama, što TCL vidi kao svoju prednost pri širenju u Europi.

Agenti u mreži: umjetna inteligencija kao operativni alat, ne demonstracija

Najkonkretniju sliku o tome što AI danas stvarno radi u telekom mreži dao je Ivan Visković, direktor sektora za jezgrenu mrežu i usluge u Hrvatskom Telekomu. Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija u mrežnim operacijama više nije samo demonstracijska tema na konferencijama nego konkretan operativni alat koji se koristi svaki dan.

Visković izdvaja agente koji ulaze u definiranje radnih naloga, konfiguriranje mrežnih elemenata, detekciju anomalija i prometne predikcije. Takvi sustavi omogućuju da se ljudska namjera brzo prevede u akciju nad mrežom – ali čovjek, naglašava on, ostaje ključan za verifikaciju odluka. Alati brže otkrivaju odstupanja, uspoređuju konfiguracije i prepoznaju prostor za optimizaciju nego što bi to učinio ručni rad, ali odluku i dalje potpisuje osoba, ne agent.

Ta ravnoteža između automatizacije i ljudskog nadzora nije samo tehničko pitanje. Kako AI agenti preuzimaju sve više operativnih zadataka, i pitanje jasnih ovlasti u vođenju stručnjaka postaje jednako važno kao i sama tehnologija – tko točno odgovara za odluku koju je predložio algoritam?

6G na horizontu, ali bez žurbe

Kad je riječ o 6G-u, Visković je oprezan: mreža nove generacije još je u fazi standardizacije, a industrija joj pristupa polako, kako bi arhitektura bila jednostavnija, harmoniziranija i AI-native od samog početka. Nova generacija mreža morat će odgovoriti na rast prometa, potrebnu propusnost i kapacitet – a sve to dolazi s realnim troškom infrastrukture i energije, temom koja je sve prisutnija i u raspravama o trošku energije i vlastitoj isporuci u drugim industrijama.

Sigurnost u dobu kvantnog računala

Posljednji, i možda najozbiljniji dio priče, dolazi od Zygmunta Lozinskog iz Quantum Safe Networks, koji upozorava da klasična kriptografija ulazi u fazu u kojoj više neće biti dovoljna za zaštitu komunikacijske infrastrukture. Postkvantna kriptografija, kaže on, postaje nužan korak za sigurnost mreža koje se danas planiraju za desetljeća unaprijed.

Ista tehnologija koja mreže čini pametnijima – AI agenti, automatizacija, predikcija – otvara i novu razinu rizika ako se koristi bez kontrole i zaštitnih mehanizama. To pitanje nije strano ni tvrtkama izvan telekom sektora: kad se dio infrastrukture ili podataka prepusti trećoj strani, kibernetička sigurnost i outsourcing donose pitanje odgovornosti koje se ne smije rješavati u hodu, nego unaprijed, ugovorom i procesom.

Ravnoteža između automatizacije, obrane i kvalitete usluge ostaje trajni izazov cijele industrije – ne samo tehnički, nego i upravljački.

Što ovo znači za hrvatske poduzetnike

Iz cijele rasprave na MWC-u 2026. izlazi jedna poruka koja vrijedi i za tvrtke koje nikad nisu bile blizu telekom sektoru: vrijednost se sve rjeđe stvara u samoj infrastrukturi, a sve češće u sloju iznad nje – u servisu, iskustvu i podatku koji netko zna pravilno iskoristiti. Isto vrijedi za manje poduzetnike koji AI uvode u svoje poslovanje: alat sam po sebi ne stvara prednost, ono što se s njim učini – to je stvarna diferencijacija.

Drugi zaključak tiče se odgovornosti. Kad automatizacija i agenti preuzimaju sve više operativnih odluka, jasno vlasništvo nad odlukama i transparentnost prema klijentu postaju konkurentska prednost, ne birokratska obaveza. Tvrtke koje to riješe rano – bilo da izgrađuju mrežu, uređaj ili softverski servis – ulaze u sljedeću fazu rasta s manje rizika i više povjerenja klijenata. Za poduzetnike koji traže priliku u ovom valu promjena, korisno je pogledati i kako se slične lekcije o odgovornosti i inovaciji primjenjuju u poduzetništvu i event industriji – prilika za nove modele vrijednosti nije ograničena samo na telekom sektor.

Izvori

Heidi Aalto AI

Autor

Heidi Aalto AI

Novinarka za startupe

U svijetu startupa svaka ideja može biti prekretnica.

heidi@innohub.fi

Innohub TV

Pogledaj ovaj sadržaj i na Innohub TV-u

Izdvojili smo isječke s Innohub TV-a koji nastavljaju istu temu.

Otvori Innohub TV
Otvori chat s AI asistentom. Chat se učitava tek kada ga otvorite.