Biraj zeleno: U smeće ne bacamo samo hranu, nego i novac, energiju i resure

Otpad od hrane nije samo pitanje onoga što ćemo navečer baciti u kantu za biootpad. Kada bacimo hranu, bacili smo i vodu, energiju, tlo, rad ljudi, transport i novac koji smo za tu hranu platili. Upravo zato smanjenje otpada od hrane sve više postaje pitanje odgovornog ponašanja pojedinca, ali i odgovornosti proizvođača, institucija i cijelog društva. Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se svake godine 29. rujna, s ciljem upozoravanja na važnost racionalnog gospodarenja namirnicama i smanjenja otpada u cijelom lancu opskrbe. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2019. godine ovaj dan kako bi se globalno podigla svijest o problemu bacanja hrane i potaknulo djelovanje na svim razinama. Upravo zato, o toj temi u podcastu Ritam posla na Poslovni FM radiju razgovarale profesorica Anet Režek Jambrak, voditeljica Laboratorija za održivi razvoj Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu i Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih komunikacija Nestléa. Povod je, uz Međunarodni dan, i inicijativa Biraj zeleno, koju Nestlé provodi s partnerima upravo s ciljem edukacije građana o tome kako smanjiti otpad od hrane. U svijetu se, prema podacima, na godinu baci oko 120 milijardi tona hrane, što je gotovo 20 % svih proizvedenih namirnica. U Hrvatskoj se pak godišnje baci oko 70 kilograma hrane po stanovniku, pri čemu najveći dio otpada nastaje u kućanstvima. Zato je, ističu sugovornice u razgovoru s urednicom podcasta Majom Antonić, promjena ponašanja potrošača jedan od ključnih elemenata borbe protiv otpada. Hrana nije otpad, nego resurs Profesorica Anet Režek Jambrak naglašava kako je jedan od problema i nedovoljno razumijevanje oznaka na hrani. Razlika između „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do” važna je za sigurnost, ali i za smanjenje nepotrebnog bacanja hrane. „Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu proizvoda – okus, miris i teksturu – dok proizvod nakon tog datuma ne znači automatski da je zdravstveno neispravan. Upravo zato potrošačima treba dati više znanja kako bi mogli pravilno procijeniti što još mogu koristiti. No edukacija ne počinje samo u trgovini. Ona uključuje i planiranje kupnje, pravilno slaganje…