Nekretnine u Hrvatskoj: prilika za poduzetnike

Rastući interes stranih kupaca za nekretnine u Hrvatskoj hrvatskim poduzetnicima otvara posao koji će, ako ga ne uhvate sami, preuzeti netko drugi.

Nekretnine u Hrvatskoj privlače sve veći broj stranih kupaca, a onima koji taj trend gledaju sa zabrinutošću valja reći jasno: to nije prijetnja domaćem gospodarstvu, nego poslovna prilika koju mikropoduzetnici i startupi ne bi trebali propustiti. Stranac koji kupuje kuću na Jadranu ne kupuje samo zidove i krov. Kupuje i niz usluga koje može pružiti samo tko poznaje teren, propise i jezik — a to je upravo prostor u kojem hrvatski obrtnici, agencije i male tvrtke mogu zaraditi, ako se na vrijeme organiziraju.

Sadržaj koji strani vlogeri i blogeri objavljuju o kupnji i renovaciji kuća u Hrvatskoj, uz newslettere koji ih prate s naslovima tipa „poslovne prilike u Hrvatskoj“, djeluje kao besplatan marketing kakav nijedna turistička zajednica ne bi mogla kupiti s tim dosegom i tom vjerodostojnošću. Svaki takav video donosi nove upite: tko renovira, tko vodi knjige, tko čisti kuću dok vlasnik nije u zemlji, tko organizira najam kad se vlasnik vrati u svoju matičnu državu. Pitanje nije hoće li posla biti, nego hoće li ga obaviti domaći obrtnik ili posrednička platforma iz Amsterdama ili Londona koja uzme svoju maržu i lokalnom izvođaču ostavi samo najniže plaćeni dio lanca.

Taj obrazac nije nov. O tome koliko lokalno znanje vrijedi kad strani kapital ulazi u hrvatski prostor, Innohub je pisao i u analizi o kupnji zemljišta na Jadranu kao lekciji za poduzetnike: onaj koji prvi razumije pravila igre — katastar, građevinske dozvole, porezne obveze stranog vlasnika — zadržava najveći dio vrijednosti posla. Isto vrijedi i za rast interesa za nekretnine u Hrvatskoj danas. Prilika nije u tome da se netko nada da će strani kupac sam pronaći pouzdanog izvođača; prilika je u tome da domaći poduzetnik izgradi digitalnu prisutnost — stranicu na engleskom, recenzije, transparentnu ponudu — prije nego to učini neka veća platforma.

Država svoj dio posla mora odraditi pojednostavljenjem. Katastar koji kasni mjesecima, dozvole koje putuju kroz tri ureda i nejasna pravila za strance koji kupuju poljoprivredno ili građevinsko zemljište ne štite domaće poduzetnike, nego samo sporije i skuplje guraju posao prema onima koji si mogu platiti pravnike za svaku prepreku. Dublje jedinstveno tržište EU-a, manje nepotrebne papirologije i brže digitalne usluge javne uprave ne znače manje kontrole, nego više prostora za domaćeg obrtnika da konkurira velikom posredniku. To je smjer u kojem Hrvatska, kao članica Unije, mora ići ako želi da korist od stranog interesa ostane u zemlji.

Prilika pri tome nije ograničena samo na obalu. Isti princip — da vanjski interes otvara posao lokalnom poduzetniku koji ga prvi prepozna — vrijedi i za dijelove Hrvatske koji nisu klasična turistička odrednica. Innohub je o tome pisao i povodom turizma sjećanja kao šanse za Sisak i Petrinju: gradovi izvan uobičajenih staza mogu privući posjetitelje i buduće vlasnike nekretnina baš zato što nisu preplavljeni, pod uvjetom da lokalni poduzetnici ponude uslugu koja opravdava dolazak.

Povjerenje je, pri svemu tome, konkurentska prednost, a ne formalnost. Strani kupac koji odluku donosi na temelju videa na internetu ili preporuke iz newslettera nema vremena provjeravati svaki detalj ugovora osobno — pouzdaje se u ono što vidi: jasnu cijenu, jasan rok, jasan odgovor na upit. O tome kako se povjerenje kupca danas gradi transparentnošću, a ne obećanjima, Innohub je pisao u tekstu o povjerenju kupaca i transparentnosti. Obrtnik ili agencija koja ponudi ugovor na engleskom, fiksnu cijenu i redovito javljanje o tijeku posla dobiva posao i preporuku za sljedećega. Onaj koji računa na dogovor na riječ gubi ga čim se pojavi konkurent spreman na malo više administracije.

Ovo je i prilika za one koji razmišljaju o promjeni karijere, a ne znaju gdje je stvarna potražnja. Pouka iz teksta o promjeni karijere, gdje je ego veći trošak od najma, vrijedi i ovdje: tko je spreman odustati od statusa stalnog posla i uložiti u obrt za upravljanje nekretninama, renovaciju ili prevoditeljske usluge za strane vlasnike, ulazi na tržište koje raste, a ne na tržište koje se tek nada rastu.

Zaključak za mikropoduzetnika i startup osnivača koji ovo čita danas je jednostavan: ne čekati da strani interes za nekretnine u Hrvatskoj preraste u uređeno tržište s velikim igračima, nego ući u njega dok je još fragmentirano. Registrirati obrt ili tvrtku koja jasno nudi uslugu strancu — renovaciju, upravljanje najmom, pravno i porezno savjetovanje, prijevod dokumenata. Napraviti englesku verziju stranice i profila prije nego to učini konkurent. Iskoristiti alate umjetne inteligencije za brzu i točnu komunikaciju na više jezika, jer upravo jezik i brzina odgovora danas odlučuju tko dobije posao. Prilika ne čeka, a posrednici iz drugih zemalja već su na putu.

Stranac koji kupuje kuću na Jadranu ne kupuje samo zidove i krov.

Prilika ne čeka, a posrednici iz drugih zemalja već su na putu.