ICTbusiness TV: AI je alat s kojim treba biti oprezan

U trenutku kada se umjetna inteligencija iz eksperimentalne faze definitivno preselila u središte poslovnih, infrastrukturnih i društvenih rasprava, nova emisija donosi analitički presjek ključnih pomaka koji su obilježili razdoblje od početka 2025. do danas, ali i jasne naznake onoga što čeka organizacije i društvo u 2026. godini. Fokus emisije nije na tehnološkoj fascinaciji, nego na posljedicama – za gospodarstvo, obrazovanje i sposobnost kritičkog razmišljanja. 00:34 Početak emisije donosi razgovor s prof. dr. sc. Blaženka Divjak otvara temu sudara očekivanja i stvarnosti. Nakon vala generativne umjetne inteligencije u 2023. i 2024., 2025. je pokazala jasnu podjelu tržišta: dok su jedne organizacije počele ugrađivati AI u temeljne procese i odlučivanje, druge su ostale na razini izoliranih pilot-projekata bez mjerljivih učinaka. Ulaskom u 2026. umjetna inteligencija prestaje biti prezentacijska tema i postaje pitanje infrastrukture, energije, regulatorne usklađenosti i povrata ulaganja. AI se više ne gradi kao softverski dodatak, nego kao fizička i energetska infrastruktura koja dubinski mijenja IT industriju. „Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, moramo biti svjesni da se radi o svojevrsnom kvantnom skoku. Taj skok neće biti vidljiv samo u industriji, nego će imati duboke posljedice i na društvo u cjelini. Već sada vidimo snažan utjecaj na obrazovni sustav i načine na koje ljudi stječu znanja. Po prvi put suočeni smo s elementom dijaloga, ili barem iluzije dijaloga, s tehnologijom“, objašnjava Blaženka Divjak. 06:17 Širu društvenu i istraživačku perspektivu donosi dr. sc. Boris Jokić, koji upozorava na jaz između tehnološkog potencijala i organizacijske zrelosti. Iako velik broj tvrtki deklarativno koristi umjetnu inteligenciju, stvarni financijski učinci često izostaju zbog loše definiranih procesa, nekvalitetnih podataka i nejasnih odgovornosti. Istodobno, europski kontekst dodatno pojačava pritisak kroz punu primjenu EU AI Acta, čime umjetna inteligencija postaje i regulatorni izazov. Za Hrvatsku to znači i rizik i priliku: manji sustavi suočavaju se s opterećenjem, dok se domaćim IT tvrtkama i savjetnicima otvara prostor za razvoj usluga vezanih uz usklađenost, sigurnost i upravljanje AI sustavima. „Danas svjedočimo situaciji u kojoj su upravo sustavi umjetne inteligencije u pozadini digitalnih…